Obrasci podizanja teških tereta i večernje/noćne/rotirajuće smjene povezani su s lošijom kvalitetom jajnih stanica.
Fizički zahtjevan posao ili raspored rada izvan uobičajenog radnog vremena mogu smanjiti sposobnost žene da zatrudni, sugerira istraživanje objavljeno online u časopisu Occupational & Environmental Medicine. Rezultati pokazuju da su podizanje teških tereta na poslu te obrasci smjenskog rada (večernje/noćne/rotirajuće smjene) povezani s lošijom kvalitetom jajnih stanica.
Prethodna istraživanja povezala su čimbenike zanimanja s plodnošću, mjerenom kroz ishode poput vremena do začeća i sposobnosti iznošenja trudnoće do termina. Međutim, nijedna studija nije procijenila mogu li čimbenici na radnom mjestu utjecati na biološki kapacitet žene za začeće.
Kako bi to istražili, istraživački tim analizirao je pokazatelje „ovarijske rezerve” — broj preostalih jajnih stanica (broj antralnih folikula) i razinu folikulostimulirajućeg hormona (FSH), koji raste s dobi i ukazuje na smanjenje plodnosti — kod 473 žene koje su posjećivale kliniku za neplodnost.
Također su analizirali odgovor jajnika — broj zrelih jajnih stanica sposobnih za razvoj u zdrav embrij kod 313 žena koje su prošle najmanje jedan IVF ciklus do prosinca 2015.
Prosječna dob žena bila je 35 godina, a prosječni BMI 23. Sve su sudjelovale u tekućoj (EARTH) studiji koja istražuje utjecaj okolišnih i prehrambenih čimbenika na plodnost od 2004. godine.
Žene su ispitane o fizičkom naporu na poslu, radnom vremenu i obrascima smjena, kao i o fizičkim i sjedilačkim aktivnostima u slobodno vrijeme.
Općenito, četiri od deset žena navelo je da njihov posao uključuje redovito podizanje teških predmeta, dok je oko jedna od četiri (22%) opisala svoj posao kao umjereno do vrlo fizički zahtjevan. Devet od deset (91%) radilo je u redovnom radnom vremenu.
Broj preostalih jajnih stanica, utvrđen ultrazvukom, kretao se od 8 do 17 kod svih 473 žena, dok je prosječan broj zrelih jajnih stanica dobivenih kod 313 žena koje su prošle IVF ciklus bio 9.
Vrsta opterećenja nije utjecala na razinu FSH, ali žene s fizički zahtjevnim poslovima imale su nižu ovarijsku rezervu od onih čiji posao nije uključivao redovito podizanje teških tereta.
U usporedbi s onima čiji posao nije uključivao podizanje tereta, žene koje su prolazile IVF i imale fizički zahtjevne poslove imale su nižu ukupnu ovarijsku rezervu i manji broj zrelih jajnih stanica — smanjenje od gotovo 9% odnosno gotovo 14,5%.
Ove razlike bile su izraženije kod žena koje rade u večernjim/noćnim/rotirajućim smjenama: u prosjeku su imale manje zrelih jajnih stanica od onih koje rade u standardnom radnom vremenu. Razlike su bile još veće kod onih koje rade noćne smjene, vjerojatno zbog poremećaja cirkadijalnog ritma, navode istraživači.
Žene s prekomjernom tjelesnom težinom (BMI 25 i više) i fizički zahtjevnim poslovima također su imale manje zrelih jajnih stanica od žena iste težine koje nisu morale podizati terete na poslu; razlika je bila veća nego kod mršavijih žena. Sličan obrazac uočen je i kod starijih (37+) u usporedbi s mlađim ženama.
„Ovi nalazi imaju kliničke implikacije jer bi žene s manjim brojem zrelih jajnih stanica imale manje jajnih stanica sposobnih za razvoj u zdrave embrije“, pišu istraživači, dodajući da rezultati „sugeriraju da čimbenici zanimanja mogu specifično utjecati na proizvodnju i kvalitetu oocita, umjesto da ubrzavaju starenje jajnika“.
Ovo je opservacijska studija, pa se ne mogu izvesti čvrsti zaključci o uzročno-posljedičnoj vezi, a istraživači nisu mogli uzeti u obzir sve moguće čimbenike, poput dugog radnog vremena ili izmjene dnevnih i noćnih smjena. Također, nalazi se možda ne mogu generalizirati na parove koji pokušavaju zatrudnjeti prirodnim putem bez medicinske pomoći.
Ipak, rezultati su u skladu sa sličnim studijama, navode autori. „Uzimajući zajedno naše rezultate, čini se da bi niža kvaliteta oocita mogla biti jedan od mehanizama koji povezuje često dizanje ili fizički zahtjevan rad sa smanjenom plodnošću.“